Prostata kod muškaraca: građa, uloga i najčešće tegobe

Prostata je žlijezda veličine kestena koja leži ispod mokraćnog mjehura i obavija početak mokraćne cijevi. Stvara dio sjemene tečnosti, a s godinama kod većine muškaraca polako raste. Zato se poslije pedesete često javljaju slabiji mlaz, učestalo mokrenje i ustajanje noću. Većina tih promjena nije opasna, ali ih treba pokazati ljekaru.

Muškarac srednjih godina u sportskoj odjeći šeta parkom

Šta je prostata i gdje se nalazi?

Prostata, u narodu poznata i kao kestenjača, mala je žlijezda muškog reproduktivnog sistema. Smještena je u maloj karlici, odmah ispod mokraćnog mjehura (bešike) i ispred završnog dijela debelog crijeva. Kod odraslog muškarca teška je dvadesetak grama, otprilike kao kesten ili orah.

Kroz sredinu žlijezde prolazi mokraćna cijev (uretra), kojom mokraća izlazi iz mjehura. Upravo zbog tog položaja svaka promjena veličine prostate lahko se odrazi na mokrenje: kada žlijezda nabubri ili se uveća, stisne cijev kao što prsti stisnu crijevo za zalijevanje.

Zbog blizine crijevu ljekar prostatu može opipati prstom. Taj kratki pregled i danas je jedan od osnovnih koraka u urološkoj ambulanti. Osnovne podatke o građi žlijezde donosi i Wikipedia na bosanskom jeziku.

Čemu prostata služi?

Glavni posao prostate je stvaranje tečnosti koja čini otprilike petinu do trećinu sjemene tečnosti. Ona hrani i štiti spermatozoide i pomaže im da se kreću. U njoj se nalazi i enzim PSA (prostata-specifični antigen), koji sjeme čini rjeđim.

Mišićna vlakna prostate pri ejakulaciji potiskuju sjeme u mokraćnu cijev i istovremeno zatvaraju prolaz prema mjehuru. Rad žlijezde zavisi od muških spolnih hormona, prije svega testosterona i njegovog aktivnijeg oblika, dihidrotestosterona.

Prostata nije neophodna za život, ali jeste za plodnost. Zato većina muškaraca o njoj počne razmišljati tek kada se pojavi prva smetnja s mokrenjem.

Kako se prostata mijenja s godinama?

Prostata raste u dva navrata. Prvi put u pubertetu, kada se udvostruči. Drugi put polako, otprilike od 25. godine pa tokom većeg dijela života. Taj spori rast kod mnogih muškaraca s vremenom dovede do benignog uvećanja prostate, koje ljekari zovu benigna hiperplazija prostate (BHP).

Prema podacima američkog instituta NIDDK, benigno uvećanje ima otprilike polovina muškaraca između 51. i 60. godine i do 90 % starijih od 80. Riječ „benigno“ znači da nije rak i da se ne širi na druge organe.

Veličina žlijezde i jačina tegoba ne idu uvijek zajedno. Neko s umjereno uvećanom prostatom ustaje tri puta noću, a neko s izrazito velikom gotovo da nema smetnji. Zato urolozi odluke donose prema simptomima i nalazima, a ne samo prema brojci s ultrazvuka.

Tri najčešća stanja prostate

Kada se kaže „problemi s prostatom“, najčešće se misli na jedno od tri stanja. Imaju slične simptome, ali različite uzroke i različit tok.

StanjeKo ga najčešće imaTipični znaci
Prostatitis (upala)Muškarci svih dobi, često mlađi od 50Bol u karlici ili međici, peckanje pri mokrenju, ponekad temperatura
Benigno uvećanje (BHP)Muškarci poslije 50. godineSlab mlaz, čekanje da mokrenje krene, ustajanje noću
Rak prostateUglavnom poslije 50, češće ako ga je imao otac ili bratU ranoj fazi često bez znakova; otkriva se pregledom i nalazom PSA

Ova stanja se ne mogu razlikovati „po osjećaju“. Razliku pravi pregled. O upali opširnije pišemo u vodiču Prostatitis: simptomi, vrste i dijagnostika.

Koji simptomi upućuju na prostatu?

Ljekari ih zovu simptomima donjeg urinarnog trakta. Jedni se javljaju dok se mjehur puni, drugi dok se prazni:

  • slab ili isprekidan mlaz mokraće;
  • čekanje da mokrenje krene i potreba da se napregnete;
  • osjećaj da mjehur nije do kraja ispražnjen;
  • kapanje nakon što ste završili;
  • učestalo mokrenje danju, osam i više puta;
  • nagla potreba koju je teško odgoditi;
  • ustajanje noću dva ili više puta (nokturija).

Isti znaci mogu poticati i od mjehura, bubrega, šećerne bolesti, nekih lijekova ili od navike da se uvečer pije mnogo tečnosti. I to je razlog da se ne nagađa, nego da se uradi pregled, kako savjetuje britanski NHS.

Kada odmah ljekaru ili u hitnu pomoć?

Većina tegoba s prostatom razvija se polako i dopušta da se pregled zakaže bez žurbe. Nekoliko situacija ipak ne trpi čekanje:

  • ne možete mokriti iako je mjehur pun i bolan (akutni zastoj mokraće);
  • visoka temperatura s drhtavicom uz bol u donjem stomaku, leđima ili međici;
  • krv u mokraći ili u sjemenu;
  • jak, nagao bol u karlici, preponama ili testisima;
  • peckanje i mutna mokraća neugodnog mirisa koji ne prolaze za dan-dva.

Zastoj mokraće i temperatura s drhtavicom su hitna stanja. Ne čekajte termin: javite se hitnoj pomoći ili dežurnoj urološkoj ambulanti.

Kako izgleda pregled kod urologa?

Prvi korak je ljekar porodične medicine u domu zdravlja, koji daje uputnicu urologu. Sam urološki pregled je kratak i uglavnom bezbolan, a obično ima četiri dijela.

Razgovor i upitnik

Urolog pita koliko dugo tegobe traju, koliko puta ustajete noću i koje lijekove pijete. Često se popunjava kratki upitnik IPSS sa sedam pitanja o mokrenju; zbir bodova pokazuje jesu li smetnje blage, umjerene ili izražene.

Pregled prstom

Digitorektalni pregled traje manje od minute. Ljekar opipa zadnju stranu prostate i procjenjuje njenu veličinu, čvrstinu i osjetljivost. Neugodan je, ali ne boli.

Nalazi krvi i mokraće

Pregled mokraće otkriva infekciju ili tragove krvi. Iz krvi se određuje PSA, bjelančevina koju stvara prostata. Povišen PSA ne znači automatski rak: raste i kod upale, kod uvećane žlijezde, pa i nakon napornog vježbanja. Nalaz zato tumači ljekar, zajedno s ostalim podacima.

Ultrazvuk i mjerenje mlaza

Ultrazvukom se mjeri veličina prostate i količina mokraće koja ostane u mjehuru nakon mokrenja. Mjerenje mlaza (urofloumetrija) svodi se na mokrenje u aparat koji bilježi jačinu i trajanje mlaza.

Ilustracija: podloga s nalazima i stetoskop kao simbol ljekarskog pregleda

Šta ponijeti na prvi pregled

S ovakvom pripremom razgovor traje kraće, a ljekar dobija jasniju sliku. Dnevnik mokrenja često otkrije i sasvim jednostavne uzroke, recimo litar čaja pred spavanje.

  • spisak svih lijekova i dodataka ishrani koje uzimate, s dozama;
  • ranije nalaze krvi, mokraće i ultrazvuka, ako ih imate;
  • dnevnik mokrenja za dva-tri dana: kada ste i koliko popili, kada ste mokrili, koliko puta ste ustajali noću;
  • podatak je li neko u porodici imao rak prostate i u kojoj dobi.

Svakodnevne navike koje olakšavaju mokrenje

Kod blagih smetnji urolozi najprije predlažu promjene u svakodnevici. Ove mjere navode NHS i Evropsko udruženje urologa:

  • Tečnost rasporedite tokom dana, a dva sata prije spavanja pijte manje.
  • Kafu, jak čaj, gazirana pića i alkohol smanjite ili ostavite za prijepodne, jer nadražuju mjehur.
  • Ne odgađajte odlazak u toalet i ne žurite: kada završite, sačekajte nekoliko sekundi pa pokušajte još jednom.
  • Krećite se svaki dan. Pola sata brzog hoda dovoljno je za početak.
  • Jedite više vlakana (povrće, voće, integralne žitarice), jer zatvor pojačava pritisak na mjehur.
  • Pitajte ljekara ili farmaceuta utiču li vaši lijekovi na mokrenje; neki preparati protiv prehlade i alergije mogu ga otežati.
  • Pazite na obim struka: višak kilograma povezuje se s izraženijim tegobama.

Ove navike ne zamjenjuju pregled, ali mnogim muškarcima vrate mirniji san.

Muškarac i žena u šetnji prirodom, svakodnevno kretanje

Gdje su tu dodaci ishrani?

Dodaci ishrani nisu terapija za bolesti prostate i ne mogu zamijeniti lijekove koje propisuje ljekar. Ipak, dio muškaraca ih koristi kao svakodnevnu podršku uz pregled i zdrave navike. Najčešće su to cink, vitamin E i biljni sastojci poput sjemena bundeve.

U katalogu ProCaps360 za Bosnu i Hercegovinu nalazi se Pro Caps, dodatak ishrani za muškarce u kapsulama, s cinkom, vitaminom E i suhim ekstraktom sjemena bundeve. Šta koji sastojak znači i koliko ga ima, objašnjeno je u pojmovniku sastojaka.

Pitanja i odgovori

Kolika je normalna veličina prostate?

Kod mlađeg odraslog muškarca prostata ima oko 20 grama, odnosno zapreminu od približno 20 do 25 mililitara. S godinama raste, pa se kod starijih muškaraca veće vrijednosti sreću često. Važnija od same brojke je činjenica ometa li žlijezda mokrenje.

Od koje godine treba ići na pregled prostate?

Ako nemate tegoba, razgovor o kontroli obično se preporučuje oko pedesete godine. Muškarcima čiji je otac ili brat imao rak prostate savjetuje se da to učine ranije, oko 45. Uz bilo kakvu smetnju s mokrenjem pregled se ne veže za godine.

Znači li ustajanje noću da je prostata uvećana?

Ne mora. Noćno mokrenje može biti posljedica tečnosti popijene uvečer, alkohola, nekih lijekova, šećerne bolesti ili problema sa snom. Ako ustajete dva i više puta svake noći, zapišite to u dnevnik mokrenja i pokažite ljekaru.

Je li benigno uvećanje prostate isto što i rak?

Nije. Benigno uvećanje je dobroćudan rast tkiva koji se ne širi po tijelu i ne prelazi u rak. Oba stanja se, međutim, mogu javiti u istoj dobi i s istim simptomima, pa ih razlikuje tek urološki pregled.

Mogu li ishrana i kretanje pomoći prostati?

Redovno kretanje, manje alkohola i kofeina, dovoljno vlakana i zdrava tjelesna težina mnogima ublaže smetnje s mokrenjem. To su mjere podrške: ako tegobe traju ili se pojačavaju, potreban je pregled.

Ko vodi brigu o prostati: porodični ljekar ili urolog?

Počinje se kod ljekara porodične medicine, koji uradi osnovne nalaze i po potrebi uputi urologu. Urolog radi pregled prostate, ultrazvuk i mjerenje mlaza te odlučuje o terapiji i kontrolama.

Pro Caps

Pro Caps: naručite uz plaćanje pouzećem

Ostavite ime i telefon, operater prodavca vas zove i potvrđuje narudžbu i dostavu.

Naruči Pro Caps · 30 KM →